U proteklih godinu dana pandemija koronavirusa promijenila je naše živote. Restriktivne mjere, lockdown, socijalna distanca, ograničenje kretanja, rad od kuće, zatvaranje škola, gubitak radnih mjesta, uz sveprisutan strah i neizvjesnost, ostavili su traga na našoj psihi. Sve ove okolnosti posebno teško padaju djeci, iako se o djeci kao o ugroženoj skupini vjerojatno najmanje govori. Fokus je na zaštiti zdravlja, posebice starijih, no što je s mentalnim zdravljem onih najmlađih?Djeci je, kao i odraslima, teško prihvatiti nagle životne promjene, posebice kad ne razumiju u potpunosti što se događa. Čak i ako ne razumiju, djeca osjećaju strah, neizvjesnost, nelagodu ili uznemirenost osoba iz svog okruženja. Djeca mogu izražavati svoje emocije na različite načine, od toga da se povuku u sebe do toga da ispoljavaju agresivno ponašanje. Zatvaranjem škola i zabranom sportskih i ostalih izvanškolskih aktivnosti, djeca gube svoju dnevnu rutinu, priliku za socijalizaciju i fizičku aktivnost.

Ograničeno druženje i interakcija s vršnjacima na djecu može ostaviti neželjene psihičke posljedice. Pitanje koje si postavljaju brojni roditelji jest kako zaštititi dječju psihu u vrijeme pandemije. Važno je djeci objasniti trenutnu situaciju na način prilagođen njihovoj dobi. Pomognite im da prihvate i na prihvatljiv način izraze svoje emocije. Pokažite im da ste i vi ponekad ljuti, tužni, bespomoćni, a zatim im pokažite kako se nosite s tim emocijama.

Objasnite djetetu da s vama uvijek može razgovarati i da se ne mora sramiti svojih osjećaja te imajte strpljenja za djetetove reakcije. Ako dijete polazi online nastavu od kuće, potrudite se svejedno uspostaviti dnevnu rutinu koja bar donekle sliči djetetovoj uobičajenoj rutini. Ako ste i vi kod kuće, pokušajte iskoristiti to vrijeme da se dodatno zbližite s djetetom. Razgovarajte, igrajte se, naučite dijete neku novu vještinu, izađite u prirodu. Nikako nemojte djetetu u potpunosti braniti interakciju s vršnjacima jer mu je ona potrebna za zdrav i normalan razvoj.